Ukratko o zakonodavnim aktima

Jasna odgovornost

Novom Uredbom pojašnjavaju se kriteriji za utvrđivanje odgovornosti i pravila za utvrđivanje države članice koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil. Najvažnije promjene su: 

• kraći rokovi za sve postupke (npr. podnošenje zahtjeva za ponovni prihvat u roku od dva tjedna nakon primitka pogotka iz sustava Eurodac umjesto dva mjeseca), čime se ubrzava i poboljšava postupak za utvrđivanje odgovorne države članice
• obveza da se zahtjev za zaštitu podnosi u državi članici prvog ulaska i da se u njoj ostane dok se ne utvrdi odgovorna država članica. Nepoštovanje te obveze imat će ozbiljne posljedice, kao što je osiguravanje samo osnovnih potreba, a ne potpunih uvjeta prihvata
• učinkovitiji postupak ponovnog prihvata za vraćanje osoba iz jedne države članice u drugu, i to tako što se uvode kraći rokovi i nema prijenosa odgovornosti u slučaju da obavijest o ponovnom prihvatu nije poslana na vrijeme
• jačanje kriterija koji se odnose na obitelj:
  • obuhvaćene su obitelji koje su zasnovane u tranzitu prije dolaska u EU
  • uvodi se mogućnost da odgovorna država članica bude ona u kojoj član obitelji tražitelja zakonito boravi na temelju boravišne dozvole za dugotrajni boravak izdane u skladu s propisima EU-a
  • uvodi se obveza da se predmetima povezanima s obitelji uvijek daje prednost
• besplatno pravno savjetovanje za sve tražitelje.

Obvezna, ali fleksibilna solidarnost

Novom Uredbom uvodi se trajni i obvezni mehanizam solidarnosti koji se temelji na potrebama i zamjenjuje postojeća ad hoc dobrovoljna rješenja. Taj novi mehanizam funkcionirat će kako je opisano u nastavku.

1. Svake godine do 15. listopada Komisija će donijeti:

• godišnje izvješće s ocjenom migracijske situacije u EU-u i u svim državama članicama EU-a
• provedbenu odluku kojom se utvrđuje je li određena država članica i. pod migracijskim pritiskom, ii. izložena riziku od migracijskog pritiska u predstojećoj godini ili iii. suočena s ozbiljnom migracijskom situacijom (manje ozbiljna situacija od migracijskog pritiska, u kojoj se uzima u obzir kumulativni učinak aktualnih i prethodnih godišnjih dolazaka)
• prijedlog provedbenog akta Vijeća s brojem premještanja i financijskih solidarnih doprinosa potrebnih za sljedeću godinu.

2. Na temelju toga Vijeće do kraja godine donosi provedbeni akt o uspostavi pričuve za solidarnost, koja će uključivati konkretne obveze koje je svaka država članica preuzela za svaku vrstu solidarnog doprinosa. Iako je doprinos solidarnosti obvezan za države članice, one mogu odabrati kojom vrstom mjera solidarnosti žele doprinijeti pričuvi za solidarnost, među kojima su:

• premještanja tražitelja međunarodne zaštite ili, ako se država članica koja daje doprinos i država članica korisnica slože, korisnika međunarodne zaštite
• financijski doprinosi:
  • za djelovanja u državama članicama EU-a
  • za djelovanja u trećim zemljama ili u vezi s trećim zemljama
• alternativne mjere solidarnosti (tj. ljudski resursi i nenovčana potpora).

Države članice koje se suočavaju s „ozbiljnom migracijskom situacijom” mogu zatražiti da im se solidarni doprinosi smanje. Umjesto premještanja, države članice pogođene sekundarnim kretanjima mogu ponuditi, ako su ispunjeni određeni uvjeti, da preuzmu odgovornost za razmatranje zahtjeva tražitelja koji se već nalazi na njihovu državnom području, što će se računati kao oblik solidarnosti pod nazivom „kompenzacije u pogledu odgovornosti”. Kompenzacije u pogledu odgovornosti postaju obvezne ako preuzete obveze premještanja nisu dovoljne.

Cijeli proces nadgledat će i podupirati koordinator EU-a za solidarnost u Komisiji.

Nova pravila o odgovornosti čine sustav učinkovitijim tako što se: 

• smanjuju sekundarna kretanja 
• isključuje mogućnost transfera osobe koja predstavlja sigurnosni rizik između država članica 
• osigurava da aktivnost tražitelja ne može biti temelj za prenošenje odgovornosti s odgovorne države članice. 

S druge strane, zahvaljujući novim pravilima o solidarnosti uvest će se obvezan sustav koji je predvidljiv i fleksibilan kako države članice ne bi ostale same u situaciji migracijskog pritiska. 

Zahvaljujući novim pravilima: 

• sustav odgovornosti i povezanih prava za tražitelje postat će predvidljiviji, a tražitelji će zahvaljujući besplatnom pravnom savjetovanju biti bolje informirani 
• obiteljskim predmetima davat će se prednost kako bi se obitelji spojile što ranije u postupku azila 
• postupci za sve tražitelje postat će brži i učinkovitiji. 

• Jednostavniji i jasniji postupci s razumnim rokovima u kojima tražitelji mogu pristupiti postupku i u kojima se završava razmatranje zahtjeva.
• Stroža pravila za sprečavanje zlouporabe sustava i sekundarnih kretanja, tj. obveza podnošenja zahtjeva u zemlji prvog ulaska: ako tražitelj o čijem je zahtjevu odlučeno u jednoj državi članici pobjegne i podnese zahtjev u drugoj državi članici, ta će država članica to smatrati naknadnim zahtjevom.
• Postupovna jamstva koja štite prava tražitelja: tj. besplatno pravno savjetovanje u upravnoj fazi postupka, koje obuhvaća smjernice o upravnom postupku, uključujući informacije o pravima i obvezama i pomoć pri podnošenju zahtjeva; informacije o tome kako osporiti odluku o odbijanju te besplatna pravna pomoć i zastupanje u postupku povodom pravnog lijeka na zahtjev tražitelja.
• Ranjivim pojedincima s posebnim potrebama posvećuje se veća pozornost.
• Obvezni popis razloga zbog kojih se razmatranje zahtjeva mora ubrzati.
• Jasnija pravila za primjenu razloga nedopuštenosti i koncepata sigurne treće zemlje i prve zemlje azila.
• Povezaniji postupci azila i vraćanja kako bi se odluka o odbijanju azila izdavala zajedno s odlukom o vraćanju, a žalbe na obje odluke rješavale u istom roku.
• Uvođenje obveznog postupka azila na granici u svim državama članicama od 12 tjedana u tri slučaja:
  • tražitelj je namjerno nastojao obmanuti nadležna tijela ili namjerno uništio osobnu ili putnu ispravu ili je se riješio
  • tražitelj predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost ili javni poredak, ili
  • tražitelj ima državljanstvo treće zemlje za koju je udio odluka o odobravanju međunarodne zaštite 20 % ili niži.
• Ako se njegov zahtjev u postupku azila na granici odbije, državljanin treće zemlje upućuje se u postupak vraćanja na granici od najviše 12 tjedana radi brzog vraćanja onih koji nemaju pravo boravka u EU-u.
• Praktična primjena postupka na granici ovisi o odgovarajućem kapacitetu za obradu zahtjeva za azil i za obradu vraćanja u državama članicama, tj. o tome imaju li dovoljno infrastrukture i osposobljenog osoblja za obradu određenog broja tražitelja. Odgovarajući kapacitet na razini Unije iznosi 30 000, a na razini država članica Komisija će ga utvrditi provedbenim aktom svake tri godine.

• Spriječit će se zlouporaba jer će se za tražitelje azila utvrditi jasne obveze suradnje s nadležnim tijelima tijekom cijelog postupka i predvidjeti ozbiljne posljedice za neispunjavanje tih obveza. 
• U svim državama članicama uvest će se obvezni postupak azila na granici od 12 tjedana, u kojem će se utvrđivati jesu li zahtjevi neutemeljeni ili nedopušteni. Tijekom razmatranja zahtjeva tražitelji mogu ostati na granici države članice, ali im nije dopušten ulazak na njezino državno područje. Ako se u postupku azila na granici zahtjev odbije, mora se primijeniti postupak na granici. Državljanin treće zemlje upućuje se u postupak vraćanja na granici od najviše 12 tjedana radi brzog vraćanja onih koji nemaju pravo boravka u EU-u.
• Države članice mogu primijeniti koncept sigurne treće zemlje zahvaljujući pojašnjenju kriterija, tj. uvjeta da postoji „dostatna veza” između tražitelja i predmetne treće zemlje. Pritom će se moći poslužiti i EU-ovim i nacionalnim popisima. Države članice moći će taj koncept primjenjivati i pojedinačno, tj. smatrati da u odnosu na određenog tražitelja treća zemlja koja nije na EU-ovu ni na nacionalnom popisu ispunjava kriterije kao sigurna treća zemlja. 

Od trenutka kad izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva, državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva smatra se tražiteljem međunarodne zaštite i do donošenja odluke ima pravo ostati u odgovornoj državi članici (na granici, ako se na njega primjenjuje postupak na granici, ili na državnom području, ako se primjenjuje ubrzani/redovni postupak).  

Tražitelji će biti zaštićeni u skladu s međunarodnim pravom, Poveljom EU-a o temeljnim pravima i uz potpuno poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.   

Stroge zaštitne mjere za maloljetnike, uključujući maloljetnike bez pratnje: 

• najbolji interes djeteta vodeće je načelo koje treba uzeti u obzir u svim fazama postupka. U skladu s relevantnim odredbama Direktive o uvjetima prihvata mora se provesti procjena najboljeg interesa 
• mogućnost da maloljetnik ima osobni intervju (za utvrđivanje dopuštenosti i/ili osnovanosti), ako je to u njegovu najboljem interesu, koji se provodi na primjeren način 
• maloljetnicima bez pratnje treba pomagati i zastupati ih privremeni zastupnik koji će im pomagati pri registraciji namjere za podnošenje zahtjeva, podnošenju zahtjeva, uzimanju otisaka prstiju i svim potrebnim postupovnim koracima  
• zastupnika treba imenovati najkasnije 15 radnih dana od izražavanja namjere za podnošenje zahtjeva 
• broj maloljetnika bez pratnje po zastupniku ne smije biti veći od 30, a ako je namjeru za podnošenje zahtjeva izrazio nerazmjerno velik broj maloljetnika bez pratnje, smije se povećati do najviše 50 
• procjena dobi: multidisciplinarna procjena, uključujući psihosocijalnu procjenu; liječnički pregled u tu se svrhu koristi samo kao krajnja mjera. 

Tražitelji imaju pravo na osobni intervju i savjetovanje s pravnim ili drugim savjetnikom u svim fazama postupka. Imaju pravo izjaviti pravni lijek na odluku o odbijanju azila i na istodobno izdanu odluku o vraćanju. Pravni lijek na sljedeće vrste odluka nema automatski suspenzivni učinak (nema automatskog prava na ostanak): 

• negativnu odluku o osnovanosti izdanu u ubrzanom postupku ili postupku na granici (osim ako je tražitelj maloljetnik bez pratnje)  
• odluku o nedopuštenosti (osim ako je razlog za odbijanje načelo sigurne treće zemlje)
• odluku o odbijanju zahtjeva jer se od njega prešutno odustalo  
• odluku o oduzimanju međunarodne zaštite ako je donesena na temelju bilo kojeg od sljedećih razloga: razlozi za isključenje (izbjeglice), opasnost za sigurnost (izbjeglice), osuđujuća presuda za posebno teško kazneno djelo i osoba predstavlja opasnost za društvo (izbjeglice), osnove za isključenje (korisnici supsidijarne zaštite). 

U takvim slučajevima osoba može zatražiti pravo na ostanak (rok za podnošenje takvog zahtjeva iznosi najmanje pet dana) ili o tom pitanju može po službenoj dužnosti odlučiti sud. Osobi je dopušten ostanak do isteka roka za podnošenje takvog zahtjeva ili, ako ga je već podnijela, dok sud o njemu ne donese odluku. 

Određivanje sigurnih trećih zemalja na razini EU-a

Uredba sadržava potrebne odredbe za detaljne kriterije koje bi treća zemlja trebala ispunjavati kako bi se smatrala sigurnom i pravila za sastavljanje i izmjenu EU-ova popisa sigurnih trećih zemalja, ali nije joj priložen nikakav popis kriterija. On se može izmjenom Uredbe donijeti naknadno. Države članice mogu zadržati svoje nacionalne popise čak i nakon donošenja EU-ova popisa. 

Da bi se treća zemlja mogla odrediti kao sigurna treća zemlja, mora ispunjavati sljedeće kriterije: ne postoji opasnost za život i slobodu osobe zbog njezine rase, vjere, nacionalnosti itd.; ne postoji opasnost od ozbiljne nepravde; ta zemlja primjenjuje načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; postoji mogućnost da se zatraži i, ako su ispunjeni uvjeti, pruži djelotvorna zaštita.  

Glavne su razlike između koncepta sigurne treće zemlje i koncepta sigurne zemlje podrijetla sljedeće: sigurna treća zemlja odnosi se na zemlju koja se može smatrati sigurnom za tražitelja koji nije njezin državljanin, a sigurna zemlja podrijetla odnosi se na zemlju koja se smatra sigurnom za njezine državljane (ili osobe koje su u njoj imale prethodno uobičajeno boravište, u slučaju tražitelja bez državljanstva).  

Uredba o kriznim situacijama i situacijama više sile omogućuje veću solidarnost i odstupanja u iznimnim okolnostima i u najkraćem potrebnom razdoblju. 

 Jačanje solidarnosti 

• Pojačane mjere solidarnosti i potpore mogu biti u obliku premještanja, financijskih doprinosa, alternativnih mjera solidarnosti (npr. ljudski resursi ili nenovčana potpora) ili kombinacija tih mjera. 
• Ako te mjere ne budu dovoljne, aktivirat će se takozvane „kompenzacije u pogledu odgovornosti”. To znači da će država članica koja daje doprinos preuzeti odgovornost za zahtjeve tražitelja koji se već nalaze na njezinu državnom području, za koje bi inače trebala biti odgovorna država članica koja se suočava s kriznom situacijom.  
• Za razliku od Uredbe o upravljanju azilom i migracijama, u kriznim situacijama države članice koje daju doprinos moraju pokriti sva premještanja (solidarnost u pogledu ljudi), do 100 % potreba za premještanjem utvrđenih u planu za solidarni odgovor.  
• Stoga će u kriznoj situaciji države članice koje daju doprinos možda morati preuzeti odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu iznad svojeg pravednog udjela. U tom će slučaju u budućnosti moći smanjiti svoje solidarne doprinose za taj dodatni dio.  

Odstupanja 

Države članice koje su suočene s kriznom situacijom, uključujući instrumentalizaciju, ili sa situacijom više sile mogu odstupiti od određenih pravila predviđenih pravnom stečevinom u području azila i:  

• produljiti rokove za registraciju zahtjeva za međunarodnu zaštitu na četiri tjedna od izražavanja namjere za podnošenje takvih zahtjeva i produljiti trajanje postupka na granici (s 12 tjedana na najviše 18 tjedana)  
• produljiti rokove za pravila o utvrđivanju odgovorne države članice (samo u kriznim situacijama, situacijama masovnih dolazaka i situacijama više sile). To podrazumijeva, na primjer, produljenje roka za podnošenje zahtjeva za prihvaćanje odgovornosti s jednog ili dva na četiri mjeseca od datuma registracije namjere za podnošenje zahtjeva     
• odstupiti od primjene postupka na granici ili proširiti njegovo područje primjene, ovisno o situaciji.  

Države članice moći će bolje reagirati na krizne situacije, instrumentalizaciju i situacije više sile, a njihovi sustavi migracija i azila postat će otporniji zahvaljujući: 

• jačanju okvira solidarnosti time što se zadovoljavaju sve potrebe predmetnih država članica za solidarnošću 
• uvođenju različitih odstupanja od uobičajenih pravila, ovisno o situaciji.  

Prema novim pravilima zadržava se pravo na pristup postupku azila i osigurava poštovanje temeljnih prava: osim što će mjere procjenjivati Komisija i odobravati Vijeće, one će se primjenjivati samo u iznimnim okolnostima, isključivo koliko to bude potrebno. Komisija će posebnu pozornost posvetiti poštovanju temeljnih prava i humanitarnih standarda, nužnosti i proporcionalnosti mjera i pomno pratiti traje li i dalje određena situacija. 

Zahtjevima ranjivih pojedinaca, kao što su maloljetnici bez pratnje, trudnice i obitelji s malom djecom, davat će se prednost. U situaciji instrumentalizacije u kojoj se postupak na granici može primijeniti na sve tražitelje maloljetnici mlađi od 12 godina, članovi njihovih obitelji i osobe s posebnim potrebama u vezi s postupkom ili prihvatom bit će od samog početka isključeni iz postupka na granici, a ako je postupak već započeo, trebao bi se na njih prestati primjenjivati čim se za svakog pojedinačno procijeni da im je zahtjev vjerojatno utemeljen.  

• Eurodac će u budućnosti omogućiti brojanje ne samo namjera za podnošenje zahtjeva nego i tražitelja. Proširit će se vrsta podataka koji se bilježe (ne samo otisci prstiju nego i prikaz lica, podaci o identitetu, preslike identifikacijskih/putnih isprava). 
• Razdoblje pohrane za određene vrste podataka produljit će se na pet godina, a razdoblje pohrane za podatke tražitelja ostat će 10 godina.  Sadržavat će podatke o osobama iskrcanima nakon operacija traganja i spašavanja, osobama uhićenima nakon nezakonitog prelaska vanjske granice, osobama za koje je utvrđeno da nezakonito borave na državnom području države članice, preseljenim osobama i korisnicima privremene zaštite. 

Proširena sigurnosna jamstva  

• Sustav će sad uključivati i podatke o djeci u dobi od šest i više godina, čime će se nadležnim tijelima omogućiti da identificiraju djecu u slučaju da su razdvojena od obitelji i da ih zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja. 
• U sustav će se uvesti i mogućnost označivanja osobe koja ulazi u EU i predstavlja prijetnju unutarnjoj sigurnosti, ali uz stroge mjere za zaštitu podataka.

Nova pravila olakšat će identifikaciju osoba i praćenje dvostrukog podnošenja zahtjeva. Osim toga, države članice lakše će sprečavati sekundarna kretanja (neovlaštena kretanja tražitelja međunarodne zaštite iz države članice dolaska u drugu državu članicu) i primjenjivati odgovarajuća postupovna pravila u slučaju sigurnosnih rizika.  

Za osobe kojima je potrebna zaštita važno je što će se postupci azila i preseljenja ubrzati. Osim toga, zahvaljujući lakšoj identifikaciji ranjivih kategorija, uključujući maloljetnike bez pratnje, smanjit će se rizik da postanu žrtve iskorištavanja ili trgovine ljudima. 

Uredbom se na sljedeće načine uklanjaju nedostaci u postojećem okviru: 

• uvode se obvezni zdravstveni pregled, provjera identiteta i sigurnosna provjera za migrante koji nezakonito prelaze vanjske granice EU-a
• određuju se rokovi za dubinske provjere: sedam dana za dubinsku provjeru na vanjskim granicama i tri dana za dubinsku provjeru osoba uhićenih na državnom području   
• osigurava se brzo upućivanje na odgovarajuće postupke (postupak azila na granici, redovni postupci azila ili vraćanja na granici) 
• propisuje se neovisno praćenje poštovanja temeljnih prava za vrijeme dubinskih provjera i postupaka na granici.

Nova pravila bit će važna za: 

• zaštitu vanjskih granica i bolje upravljanje nezakonitim dolascima na razini EU-a 
• ujednačavanje obveze svih država članica da identificiraju i provjeravaju nezakonite migrante kako bi se zamijenile trenutačno različite nacionalne prakse 
• osiguravanje da države članice prvog ulaska provode potrebne kontrole 
• jačanje sigurnosti unutar šengenskog područja jer će se identificirati nezakoniti migranti i tražitelji azila koji predstavljaju prijetnju unutarnjoj sigurnosti EU-a 
• upravljanje rizicima za javno zdravlje zahvaljujući temeljitim provjerama.

Nezakoniti migranti i tražitelji azila imat će razne koristi od Uredbe o dubinskim provjerama: 

• obveznim zdravstvenim pregledima i provjerama ranjivosti osigurat će se da se rano identificiraju osobe kojima je potrebna hitna skrb, kao i maloljetnici i ranjive osobe, da se na njih što prije počnu primjenjivati pravila koja ih štite i da im se pruži potrebna potpora 
• dubinska provjera doprinijet će brzini i učinkovitosti postupaka 
• novi neovisni mehanizam praćenja povećat će transparentnost i odgovornost za vrijeme provjera, a ujedno i poboljšati poštovanje temeljnih prava.   

Uredbom o kvalifikaciji postrožit će se i uskladiti kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite i s njom povezana prava. 

Poticat će se konvergencija praksi i odluka u području azila: 

• države članice procjenjivat će postoji li mogućnost zaštite unutar države (siguran dio u zemlji podrijetla) i u tom slučaju neće priznavati status izbjeglice 
• države članice oduzimat će međunarodnu zaštitu kad osoba predstavlja opasnost za društvo ili sigurnost 
• pri procjeni i razmatranju zahtjeva države članice uzimat će u obzir ažurirane smjernice Agencije EU-a za azil o zemljama podrijetla. 

Pojasnit će se prava i obveze korisnika: 

• korisnicima će se pružati usklađene informacije
• boravišne dozvole izdavat će se u roku od 90 dana na jedinstvenom obrascu   
• državama članicama omogućit će se da pristup socijalnoj pomoći uvjetuju stvarnim sudjelovanjem korisnika u mjerama integracije 
• ojačat će se prava maloljetnika bez pratnje u smislu pružanja informacija na način prilagođen djeci i u vezi sa zahtjevima za skrbnike 
• pojasnit će se da države članice mogu nastaviti dodjeljivati nacionalni humanitarni status, ali samo osobama koje nisu obuhvaćene područjem primjene Uredbe o kvalifikaciji. 

Zahvaljujući novim pravilima: 

• obeshrabrit će se sekundarna kretanja korisnika 
• tražitelji međunarodne zaštite trebat će potkrijepiti svoje zahtjeve svim relevantnim elementima  
• među državama članicama uskladit će se stopa priznavanja i kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite
• poticat će se integracija. 

Prednosti za korisnike međunarodne zaštite bit će sljedeće: 

• jasan skup minimalnih informacija koje im se trebaju pružiti u skladu s predloškom iz priloga Uredbi 
• brži pristup boravišnim dozvolama i kontinuitet između njihova obnavljanja
• ojačana prava za maloljetnike bez pratnje 
• jasniji skup prava i obveza u vezi sa zapošljavanjem, socijalnim povlasticama, zdravstvenom skrbi, obrazovanjem, integracijom itd.

• Unaprijeđenom Direktivom dodatno se usklađuju standardi pomoći na razini EU-a i utvrđuju obveze država članica da te standarde zajamče. Države članice morat će i izraditi plan za nepredvidive situacije u slučaju nerazmjerno velikog broja dolazaka. 
• Direktivom se jačaju zaštitne mjere i jamstva za osobe s posebnim potrebama u vezi s prihvatom, uključujući djecu. Povećava se fleksibilnost i učinkovitost sustava prihvata, kao i potpora za integraciju tražitelja azila.  
• Da bi se sprečavala sekundarna kretanja, propisuje se da države članice neće moći pružiti materijalne uvjete prihvata ako se tražitelj zatekne u državi članici koja nije odgovorna za njegov zahtjev.  

 Usklađivanje standarda 

• Nova pravila zajamčit će odgovarajuće standarde u cijelom EU-u jer će države članice morati uzimati u obzir pokazatelje i smjernice Agencije EU-a za azil o prihvatu, osigurati dostatne kapacitete i izraditi planove za nepredvidive situacije.  

 Pojačane zaštitne mjere i jamstva za tražitelje azila 

• Procjena posebnih potreba u vezi s prihvatom mora se dovršiti u roku od 30 dana (za razliku od „razumnog roka” u sadašnjem tekstu), a žrtvama mučenja i nasilja mora se što prije omogućiti pristup skrbi.  
• Zadržavanje se ne bi trebalo primjenjivati ako ugrožava fizičko i duševno zdravlje tražitelja. Djeca se u pravilu ne bi trebala zadržavati i uživat će veću zaštitu, uključujući brži pristup obrazovanju i imenovane zastupnike za maloljetnike bez pratnje.  

 Veća fleksibilnost i postupci integracije  

• Nova pravila omogućit će državama članicama da tražiteljima azila fleksibilnije dodjeljuju smještaj i raspodjeljuju ih na određeno zemljopisno područje, a moći će im i ograničiti slobodu kretanja. Tražitelji azila imat će pristup tržištu rada najkasnije šest mjeseci nakon registracije namjere za podnošenje zahtjeva, a države članice potiču se da im taj pristup omoguće i ranije, posebno tražiteljima čiji su zahtjevi vjerojatno utemeljeni. Države članice tražiteljima će morati osigurati pristup jezičnim tečajevima, tečajevima građanskog obrazovanja ili tečajevima strukovnog osposobljavanja. 

Države članice imat će veću fleksibilnost i više mogućnosti da adekvatno i djelotvorno organiziraju svoje sustave prihvata kako bi se bolje pripremile za situacije kad se njihovi sustavi azila nađu pod pritiskom. 

Tražiteljima azila, uključujući maloljetnike, osigurat će se odgovarajući životni standard u svim državama članicama, brže i pouzdanije zaštitne mjere i jamstva, kao i pristup radu i obrazovanju. 

• Novim pravilima oblikuje se zajednički i usklađeni pristup preseljenju i humanitarnom prihvatu, sa zajedničkim postupcima. Time će se EU-u omogućiti da nastupa jedinstveno i poveća svoj doprinos međunarodnom preseljenju.  

 Zajednička politika i postupci 

• Novi propisi uvode jedinstveni postupak za operacije preseljenja i humanitarnog prihvata, čime se smanjuju trenutačne razlike među nacionalnim praksama i poboljšava učinkovitost. 
• Predviđa se priprema dvogodišnjeg plana Unije koji na temelju prijedloga Komisije donosi Vijeće i o kojem se tijekom tog postupka obavješćuje Europski parlament. U tom planu Unije utvrdit će se ukupni broj osoba kojima je potrebna zaštita koje treba prihvatiti u EU, okvirno navesti doprinos svake države članice, kao i specificirati prioritetne treće zemlje za koje Unija smatra da iz njih treba provesti prihvat. 

 Jača partnerstva s trećim zemljama 

• Okvir Unije doprinijet će jačanju partnerstava EU-a s trećim zemljama tako što će se, među ostalim, iskazivati globalna solidarnost sa zemljama koje su domaćini velikom broju izbjeglica. 
• Uredbom će se povećati doprinos Unije međunarodnim inicijativama za preseljenje i humanitarni prihvat, u sinergiji s obvezama drugih zemalja.  

• Okvir Unije služi kao jasna osnova za preseljenje i humanitarni prihvat u države članice: njime se uvode zajednički postupci, a i povećava predvidljivost i učinkovitost u obradi predmeta na terenu.  
• Dobrovoljni angažman država članica podupirat će se odgovarajućim financiranjem iz proračuna EU-a.  
• Države članice moći će prihvaćati izbjeglice u okviru programa preseljenja i humanitarnog prihvata i izvan plana Unije.

• Okvir Unije omogućit će najranjivijim izbjeglicama više sigurnih i zakonitih načina za dolazak u EU  
• Kad je riječ o prihvatu u skladu s planom Unije, u Okviru se utvrđuju jasni i usklađeni postupci, uključujući rokove i obvezu pružanja informacija, kako bi cijeli proces bio što transparentniji i učinkovitiji.